IZLAZNA GOSPODARSKA STRATEGIJA HRVATSKE U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 I ZNAČAJ REGIONALNE STRUKTURE GOSPODARSTVA

Željko Lovrinčević, Davor Mikulić and Damira Keček
Additional contact information
Željko Lovrinčević: Ekonomski institut, Zagreb
Davor Mikulić: Ekonomski institut, Zagreb
Damira Keček: Sveučilište Sjever, Sveučilišni centar Varaždin

Ekonomski pregled, 2021, vol. 72, issue 3, 449-485

Abstract: Cilj je ovoga rada, analizom multiplikativnih učinaka i intenziteta regionalne povezanosti, identificirati sektore s najvećim potencijalom za ublažavanje negativnih gospodarskih posljedica širenja COVID-19 virusa u Hrvatskoj. Hrvatska je podijeljena u dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Jadranska Hrvatska. U izradi regionalnih input-output tablica korištena je metodologija međusektorskih lokacijskih kvocijenata (Cross-industry location quotient, CILQ). Metoda se temelji na specijalizaciji pojedinih regija u proizvodnji određenih skupina proizvoda, a temeljem čega se nacionalni tehnički koeficijenti prilagođavaju na razini pojedinih regija. U istraživačkom smislu doprinos rada temelji se na nepostojanju empirijske literature koja bi se bavila regionalnom input-output analizom za hrvatsko gospodarstvo. Rezultati rada mogu se koristiti i kao podloga za definiranje izlazne ekonomske strategije usmjerene na oporavak gospodarstva i brži izlazak iz recesije. Najveći multiplikativni učinci i najveći intenzitet regionalne povezanosti uočen je u određenim sektorima prerađivačke industrije, poljoprivredi i građevinarstvu. Ova skupina djelatnosti može se uz određene mjere opreza odvijati na dosadašnji način bez velikih rizika za širenje virusa. Poticanje ovih aktivnosti daje pozitivne rezultate već u kratkom roku, a zbog visokih multiplikativnih učinaka, pozitivni poticaj širi se i na ostale djelatnosti i regije. Osim ovih djelatnosti naglasak treba biti i na unapređivanju sektora zdravstva i sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kod kojih su neizravni gospodarski učinci nešto niži, ali koji će biti ključni za nesmetano odvijanje gospodarske aktivnosti u budućem razdoblju. Sektor turizma ima vrlo plitke multiplikativne učinke, ali nadprosječno velik udio isporuka za finalnu potrošnju, a time i utjecaj na prihode državnog proračuna.

Keywords: regionalne input-output tablice; multiplikativni učinci; Covid-19 virus; lokacijski kvocijenti. (search for similar items in EconPapers)
JEL-codes: A10 C67 R15 (search for similar items in EconPapers)
Date: 2021
References: Add references at CitEc
Citations:

Downloads: (external link)
https://doi.org/10.32910/ep.72.3.6 (text/html)

Related works:
This item may be available elsewhere in EconPapers: Search for items with the same title.

Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text

Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:hde:epregl:v:72:y:2021:i:3:p:449-485

Ordering information: This journal article can be ordered from
Ekonomski pregled, Hrvatsko društvo ekonomista, Heinzelova 4a, 10000 Zagreb, Croatia
http://www.hde.hr/pregled_en.aspx

Access Statistics for this article

Ekonomski pregled is currently edited by Josip Tica

More articles in Ekonomski pregled from Hrvatsko društvo ekonomista (Croatian Society of Economists) Contact information at EDIRC.
Bibliographic data for series maintained by Josip Tica ().