Analiza deindustrijalizacije i reindustrijalizacije na regionalnoj razini u Hrvatskoj

Zoran Aralica

Chapter 2 in Ekonomska politika u 2021. godini - Hrvatska poslije pandemije, 2020, vol. 28, pp 59-79 from Hrvatsko društvo ekonomista (Croatian Society of Economists)

Abstract: U protekla tri desetljeća hrvatska gospodarska struktura postala je deindustrijalizirana u odnosu na razdoblje sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća. U Hrvatskoj je od razdoblja devedesetih godina prošlog stoljeća do razdoblja globalne financijske krize 2008. godine deindustrijalizacija smatrana očekivanom pojavom, rezultatom jačanja tržišnog natjecanja i bolje alokacije resursa. U posljednjih desetak godina dolazi do promjena u području industrijske politike. Deindustrijalizacija se započinje preispitivati. U isto vrijeme, pojavljuju se ideje o reindustrijalizaciji pojedinih regija u nacionalnim ekonomijama. Dva su cilja ovoga rada. Prvi je cilj analizirati razmjere deindustrijalizacije u kontekstu zaposlenosti i dodane vrijednosti u protekla dva desetljeća na razini županija u Hrvatskoj. Drugi je cilj odgovoriti na pitanje pojavljuju li se u pojedinim hrvatskim županijama, slično kao i unutar nekih regija novih članica EU-a, bilo kakvi obrasci reindustrijalizacije gospodarstva? U svrhu analize koristit će se metodološki pristup koji je razvila Tregenna (2011) u kojem se udio smanjenja/povećanja zaposlenosti u proizvodnim djelatnostima u odnosu na ukupni broj zaposlenih analizira u kontekstu promjena učinka radnog intenziteta, učinka sektorske konkurentnosti kao i učinaka ukupne produktivnosti. Analiza predstavljena u ovom radu jest novina jer se analiziraju deindustrijalizacija i reindustrijalizacija na razini županija NUTS 3 regija u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2017. Rezultati ove analize mogu služiti kao analitička podloga strategijama i/ili programima usmjerenima razvoju industrijske proizvodnje u bliskoj budućnosti. Ipak, postoje i ograničenja unutar ovoga rada. Nalazi u radu jesu analitička osnovica koja daje uvid u trenutno stanje kretanja produktivnosti i zaposlenih unutar proizvodnih djelatnosti u odnosu na ukupno gospodarstvo, tako da je za veću upotrebnu vrijednost ovih nalaza potrebna šira analiza.

Keywords: deindustrijalizacija; industrijska struktura; industrijska politika; županije (search for similar items in EconPapers)
JEL-codes: L52 O1 R10 (search for similar items in EconPapers)
Date: 2020
References: Add references at CitEc
Citations:

Downloads: (external link)
http://www.hde.hr/ekonomskapolitikahrvatske/publikacija/eph2001/002_Aralica.pdf (application/pdf)
Our link check indicates that this URL is bad, the error code is: 404 Not Found (http://www.hde.hr/ekonomskapolitikahrvatske/publikacija/eph2001/002_Aralica.pdf [301 Moved Permanently]--> https://www.hde.hr/ekonomskapolitikahrvatske/publikacija/eph2001/002_Aralica.pdf)

Related works:
This item may be available elsewhere in EconPapers: Search for items with the same title.

Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text

Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:hde:opchap:28-02

Access Statistics for this chapter

More chapters in Tradicionalni skup Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji - objavljena poglavlja from Hrvatsko društvo ekonomista (Croatian Society of Economists) Contact information at EDIRC.
Bibliographic data for series maintained by Josip Tica ().