Djelovanje neizvjesnosti na bankarsko tržište u Republici Hrvatskoj

Vladimir Arčabić

No 1503, EFZG Working Papers Series from Faculty of Economics and Business, University of Zagreb

Abstract: Neizvjesnost od početka globalne financijske krize postaje sve važniji fenomen u makroekonomiji. Šokovi neizvjesnosti se sve češće ističu kao novi uzroci poslovnih ciklusa te se neizvjesnost prelijeva na realni sektor kroz različite kanale djelovanja ekonomskih subjekata. Ovaj rad proučava makroekonomsko djelovanje neizvjesnosti u Republici Hrvatskoj. Fokus rada je na bankarskom tržištu, jer se promatra štednja i zaduživanje triju sektora: kućanstava, poduzeća i države. Kao mala otvorena ekonomija, Hrvatska je izuzetno osjetljiva na inozemne šokove. Zbog toga se promatra utjecaj neizvjesnosti iz Europske unije. U radu se konstruiraju dva pokazatelja domaće neizvjesnosti: volatilnost obvezničkog indeksa CROBIS te neizvjesnost potrošača temeljem ankete HNB-a. Sva tri pokazatelja neizvjesnosti odgovaraju temeljnim stiliziranim činjenicama: neizvjesnost je kontraciklična te je vodeća varijabla u odnosu na BDP. U radu se pokazuje kako rast neizvjesnosti različito djeluje na kućanstva i poduzeća u odnosu na državu. Kućanstva i poduzeća smanjuju štednju i zaduživanje, ali s vremenskom zadrškom od deset mjeseci. Država, s druge strane najprije pokušava djelovati preventivno povećavajući štednju i smanjujući zaduživanje. Međutim, već u kratkom roku (nakon šest mjeseci) dolazi do promjene trenda te se štednja države smanjuje, dok se zaduživanje povećava. Takvi rezultati navode na zaključak kako u Hrvatskoj kanal preventivne štednje kućanstava ili ne postoji, ili je vrlo slab, budući da se štednja smanjuje nakon porasta neizvjesnosti. Nadalje, kućanstva i poduzeća čekaju s odlukama o štednji i zaduživanju sve dok se neizvjesnost ne prelije na realni sektor. Ipak, neizvjesnost se nije pokazala kao ključna determinanta pri donošenju odluka o štednji i zaduživanju. Naime, šok neizvjesnosti objašnjava do 15% varijacije u štednji i zaduživanju. Značajniji je za kućanstva, dok je utjecaj na odluke države vrlo ograničen ili gotovo trivijalan (manji od 5%).

Keywords: Neizvjesnost; mjere neizvjesnosti; bankarski sektor; preventivna štednja; inozemni šokovi; VAR model (search for similar items in EconPapers)
JEL-codes: C32 E21 E22 E44 (search for similar items in EconPapers)
Pages: 34
Date: 2015-04-20
New Economics Papers: this item is included in nep-mac
References: Add references at CitEc
Citations:

Downloads: (external link)
http://web.efzg.hr/repec/pdf/Clanak%2015-03.pdf First version, 2015 (application/pdf)

Related works:
This item may be available elsewhere in EconPapers: Search for items with the same title.

Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text

Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:zag:wpaper:1503

Access Statistics for this paper

More papers in EFZG Working Papers Series from Faculty of Economics and Business, University of Zagreb Contact information at EDIRC.
Bibliographic data for series maintained by WPS ( this e-mail address is bad, please contact ).