Monetarna kontrakcija i porast kamatnih stopa u hrvatskom gospodarstvu - je li rast kamatnih stopa u Hrvatskoj doprinio rušenju inflacije?

Marin Levaj () and Viktor Viljevac ()
Additional contact information
Marin Levaj: Faculty of Economics and Business, University of Zagreb
Viktor Viljevac: Faculty of Economics and Business, University of Zagreb

No 2501, EFZG Working Papers Series from Faculty of Economics and Business, University of Zagreb

Abstract: U ovom radu analizira se utjecaj rasta kamatnih stopa na kredite i depozite stanovništva i poduzeća u Hrvatskoj na postepeno smanjivanje domaćih stopa inflacije za vrijeme inflatorne epizode kroz koju je hrvatsko gospodarstvo prošlo u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Iako je opravdano tvrditi da su veće kamatne stope pomogle smanjiti stope inflacije, po našem je mišljenju taj doprinos bio vrlo skroman, a proces dezinflacije dominantno je bio vođen drugim faktorima kao što je smanjivanje uvozne inflacije. Drugim riječima, i rast i pad domaćih stopa inflacije u razdoblju od 2021. do 2024. godine najvećim su dijelom posljedica događanja u okruženju, a ne monetarne kontrakcije koja se provodila u Hrvatskoj. Ovu situaciju bitno je promatrati u širem kontekstu uvođenja eura i mnogo puta ponovljenog zaključka da su koristi od uvođenja eura (znatno) veće od troškova. Kako je postalo jasno nakon uvođenja eura, pristupanje eurozoni je za Hrvatsku imalo izrazito velike i neočekivane troškove. Prvo, trošak ove, po pitanju dezinflacije relativno neučinkovite, monetarne kontrakcije će na razini 2023. i 2024. godine iznositi otprilike 960 milijuna eura koje Hrvatska narodna banka plaća poslovnim bankama koje posluju u Hrvatskoj, a koje su gotovo 90 posto u inozemnom vlasništvu. Ovi kamatni rashodi izravna su posljedica pristupanja eurozoni, odnosno prepuštanja vođenja monetarne politike ECB-u, te su se mogli izbjeći ili barem značajno umanjiti da HNB i dalje kontrolira stopu obvezne pričuve. Drugo, kontrola, to jest povećanje stope obvezne pričuve ne bi samo smanjilo HNB-ova plaćanja kamata poslovnim bankama nego bi se tom mjerom mogla postići snažnija monetarna kontrakcija od one koju je u Hrvatskoj postigla monetarna politika ECB-a. Time se također baca sumnja na zaključak da Hrvatskoj odgovara zajednička monetarna politika i da joj nije potreban monetarni suverenitet. Ovo ne znači da uvođenje eura nije donijelo određene koristi, već da bi ponovno trebalo napraviti analizu u kojoj bi se usporedile koristi i troškovi uvođenja eura, ovoga puta vodeći računa o stvarnim troškovima koji su se materijalizirali nakon pristupanja eurozoni i s kojima se prije toga nije računalo.

Keywords: monetarna kontrakcija; inflacija; eurozona; uvođenje eura; HNB; troškovi uvođenja eura (search for similar items in EconPapers)
JEL-codes: E31 E42 E52 E58 F45 (search for similar items in EconPapers)
Pages: 29
Date: 2025-01-08
References: Add references at CitEc
Citations:

Downloads: (external link)
http://web.efzg.hr/repec/pdf/Clanak%2025-01.pdf First version, 2025 (application/pdf)

Related works:
This item may be available elsewhere in EconPapers: Search for items with the same title.

Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text

Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:zag:wpaper:2501

Access Statistics for this paper

More papers in EFZG Working Papers Series from Faculty of Economics and Business, University of Zagreb Contact information at EDIRC.
Bibliographic data for series maintained by WPS ( this e-mail address is bad, please contact ).