Priča o dvije inflacije u Hrvatskoj: uloga domaćih i inozemnih šokova

Vladimir Arčabić

No 2504, EFZG Working Papers Series from Faculty of Economics and Business, University of Zagreb

Abstract: U radu se analizira post-pandemijsko kretanje inflacije u Hrvatskoj te se provodi usporedba s europodručjem. Inflacija u Hrvatskoj je od 2022. godine pratila inflaciju u europodručju, ali je konstantno bila na nešto višoj razni. Do razdvajanja je došlo tek u 2024. godini kada inflacija u Hrvatskoj i dalje ubrzava, dok se u europodručju stabilizirala na ciljanih 2%. Brži rast cijena u Hrvatskoj u odnosu na trgovinske partnere značajno je pridonio padu konkurentnosti koji je trenutno na razini iz 2009. godine s početka globalne financijske krize. Svrha rada je analizirati potencijalne uzroke inflacije uključujući uvođenje eura, neusklađenost poslovnih ciklusa, porast plaća u javnom sektoru, državnu potrošnju te sredstva iz EU fondova. Uvođenje eura se nije pokazalo kao glavni uzrok inflacije. Inflacija je počela ubrzavati i dosegla vrhunac i prije u-vođenja eura, štoviše najbrže je rasla u 2022. godini. U tom periodu inflacija je bila uzrokovana šokovima ponude. Također, inflacija je usporedno rasla i u zemljama koje nisu uvele euro. U Hrvatskoj su dugo vremena poslovni ciklusi bili usklađeni s europodručjem. Do razdvajanja dolazi tijekom pandemije i u vrlo recentnom periodu unazad dvije godine. Glavni uzrok raz-dvajanja inflacije u Hrvatskoj u odnosu na europodručje je pregrijavanje domaćeg gospodars-tva. Dok su 2022. i 2023. godine inflaciju dominantno objašnjavali inozemni šokovi, nakon 2023. godine to se mijenja te inflaciju najbolje objašnjavaju domaći šokovi potražnje, što uka-zuje na pregrijavanje domaćeg gospodarstva. Pregrijavanje gospodarstva ima veze s vrlo zate-gnutim tržištem rada te s pojačanom državnom potrošnjom i trošenjem bespovratnih sredstava iz EU fondova. Doprinos rada je u objašnjenju dvije inflacije u Hrvatskoj. Priča o dvije inflaci-je u Hrvatskoj se može objasniti inicijalnim rastom troškova inputa, poput energenata, koji je nastupio u 2022. godini. To je dovelo do rasta troškova i marži što nije bilo popraćeno podjed-nakim rastom plaća. Nakon inicijalnog rasta inflacije, zbog zategnutog tržišta rada je došlo do značajnog pritiska na plaće, što je od 2024. godine ponovno počelo hraniti inflaciju. Ovaj nak-nadni efekt je izostao u europodručju radi čega se smanjila usklađenost između Hrvatske i europodručja.

Keywords: inflacija; pregrijavanje ekonomije; uvođenje eura; porast plaća u javnom sektoru; mjere ekonomske politike (search for similar items in EconPapers)
JEL-codes: E43 E52 G21 (search for similar items in EconPapers)
Pages: 22
Date: 2025-11-21
References: Add references at CitEc
Citations:

Downloads: (external link)
http://web.efzg.hr/repec/pdf/Clanak%2025-04.pdf First version, 2025 (application/pdf)

Related works:
This item may be available elsewhere in EconPapers: Search for items with the same title.

Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text

Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:zag:wpaper:2504

Access Statistics for this paper

More papers in EFZG Working Papers Series from Faculty of Economics and Business, University of Zagreb Contact information at EDIRC.
Bibliographic data for series maintained by WPS ( this e-mail address is bad, please contact ).