(Pre)zaduzenost - prepreka odrzivom razvoju

Tihomir Domazet
Additional contact information
Tihomir Domazet: Hrvatski institut za financije i racunovodstvo, Zagreb

Ekonomija Economics, 2008, vol. 14, issue 2, 311-338

Abstract: Problem zaduženosti u strucnim se analizama u Hrvatskoj javlja sporadicno. To je stoga jer od donošenja Stabilizacijskog programa iz 1994. zaduživanje je utkano u ekonomsku politiku. Mecutim, kada je 2005. godine odnos inozemnog duga i bruto domaceg proizvoda dosegao 85%, znatan dio strucne te osobito politicke javnosti intenzivira svoja stajališta o problemima prevelike inozemne zaduženosti. Pritom se uglavnom zanemaruju pojedini dijelovi zaduženosti, a još manje njeni uzroci. Ekonomska politika posljednje desetljece i po’ u Hrvatskoj pod snažnim je liberalnim odnosno neoklasicnim (neoliberalnim) utjecajem. To je ekonomika laisser-faire par excellence cije je izvorište Washington consensus. Istovremeno, to je globalizacijski utjecaj i utjecaj najvažnijih svjetskih financijskih organizacija, koji se protezao i na vecinu tzv. tranzicijskih zemalja. Negativne posljedice laisser-faire ekonomike odnosno ekonomske politike danas se u Hrvatskoj ocituju osobito u velikoj zaduženosti, niskoj zaposlenosti, nerealnom tecaju, deficitu trgovinske bilance i bilance placanja i drugim. Tome treba dodati bankocentricni financijski sustav kojim upravlja inozemni kapital zanemarujuci potrebe domaceg realnog sektora. U Hrvatskoj nema dovoljne snage i volje za promjenu takve ekonomske politike, premda postoje kritike domace i iz inozemstva (MMF) da se gospodarstvo i politika trebaju pripremiti za tzv. Meko prizemljenje (soft lending), ako se ne promijeni takva ekonomska politika. Na primjer, Japan je poslije kolapsa «bubble economy» pocetkom 1990-tih, te pokušaja 1997. da implementira reformu fiskalnog sustava radi smanjenja fiskalnog deficita, 1998. Zaustavio sve reforme, smanjio poreze te povecao javna ulaganja temeljena na tradicionalnoj keynesijanskoj politici. Pitanje se namece iz pocetnih ocjena: može li se i kako riješiti prezaduženost a da se ne promijene njenih uzroci odnosno promijene negativne posljedice laisser-faire i ponuditi odgovarajuca odnosno održiva ekonomska i razvojna politika.

Keywords: visoka zaduženosti; ekonomska politika; zaduženost pojedinih sektora, deficiti i druge neravnoteže; održivost ekonomske i razvojne politike; upravljanje potražnjom (search for similar items in EconPapers)
Date: 2008
References: Add references at CitEc
Citations:

Downloads: (external link)
http://www.rifin.com/images/stories/starestranice/casopis_pdf/ek_ec_544.pdf (application/pdf)
no

Related works:
This item may be available elsewhere in EconPapers: Search for items with the same title.

Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text

Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:eff:ekoeco:v:14:y:2008:i:2:p:311-338

Ordering information: This journal article can be ordered from
10000

Access Statistics for this article

Ekonomija Economics is currently edited by Guste Santini

More articles in Ekonomija Economics from Rifin d.o.o. 10000.
Bibliographic data for series maintained by Neven Vidakovic ().