Aktualni problemi hrvatskog gospodarstva u svjetlu naše novije ekonomske povijesti

Dragomir Vojni?
Additional contact information
Dragomir Vojni?: znanstveni savjetnik, emeritus Ekonomskog instituta, Zagreb.

Ekonomija Economics, 2010, vol. 17, issue 1, 129-152

Abstract: Hrvatska je (uz Sloveniju) bila najbolje pripremljena za tranziciju. Me- ?utim, dostignu?a su daleko od onih najboljih. Hrvatsko gospodarstvo se sukobilo sa veoma teškim problemima veoma brzo nakon po?etka tranzicije. Ovi problemi su se odnosili i na makropoliti?ko i na makroekonomsko okruženje. Prvo je bilo pod velikim utjecajem proustaške i profašisti?ke dijaspore. Hrvatska je bila jedina zemlja u tranziciji koja je relativizirala odnos prema antifašizmu. Zato se Hrvatska našla u poziciji me?unarodne izolacije i zaostajanja za priklju?ivanjem Europskoj uniji. Poslije eksplozije balkanskog nacionalizma gospodarska situacija u Hrvatskoj postala je veoma teška i komplicirana. Najve?e greške ekonomske politike odnosile su se na tajkunsku privatizaciju u uvjetima nametnutog rata i veoma visokih stopa inflacije. Može se re?i da je tajkunska privatizacija razorila tijelo i dušu hrvatskog gospodarstva i društva. To je bila nevjerojatna plja?ka hrvatskog nacionalnog bogatstva. Materijalni i posebno moralni oporavak trajat ?e tijekom više generacija. U kratkom periodu 1990. - 1993. društveni proizvod bio je prepolovljen. Veliki dio prera?iva?ke industrije bio je uništen. To je bilo povezano s veoma visokim stopama nezaposlenosti i brzim pogoršavanjem životnog standarda. U listopadu 1993. zapo?eo je Stabilizacijski program. Inflacija je bila zaustavljena, ali se ništa drugo nije dogodilo. Te?aj razmjene ostao je isti do danas. Ali stvar je u tome da je makroekonomsko okruženje (poslije programa od 1993.) postalo veoma nestimulativno za masovno poduzetništvo. Stopa rasta bruto doma?eg proizvoda 1999. bila je negativna. U isto vrijeme desno orijentirana Vlada Hrvatske demokratske zajednice zamijenjena je lijevo orijentiranom koalicijskom vladom. Nova vlada morala se baviti s dva glavna zadatka: prekinuti me?unarodnu izolaciju i pomo?i rastu proizvodnje. Prvi zadatak je riješen veoma brzo. Drugi je bio daleko teži. Tijekom devedesetih razvio se veoma atipi?an model rasta. On nije bio oslonjen na proizvodnju, štednju, investicije i izvoz, nego na trgovinu, potrošnju i uvoz. Zato je ukupna potrošnja kontinuirano nadmašivala proizvodnju. Platnobilan?ni deficit, kao i vanjski dug kontinuirano su se pove?avali. Dio vanjskog duga trošio se i na osobnu potrošnju. Nova vlada na po?etku novog stolje?a morala je pokrenuti ekonomski rast u veoma teškim uvjetima, budu?i da makroekonomsko okruženje nije stimuliralo poduzetništvo. Promjena atipi?nog modela privre?ivanja, s obzirom na brojna ograni- ?enja, bila je nemogu?a. Izlaz je na?en u državi kao glavnom velikom poduzetniku koji ulaže velike investicije u infrastrukturu, uglavnom u ceste. Rast je zapo?eo paralelno s kontinuiranim rastom vanjskog duga. Ekonomska politika koja je bila fokusirana na velika ulaganja u infrastrukturu morala se napustiti iz dva glavna razloga. Prvi se odnosio na opasnost prezaduženosti, a drugi se odnosio na svjetsku ekonomsku krizu. Zahvaljuju?i uspješnoj politici hrvatske centralne banke (a isto tako i osobno guverneru Željku Rohatinskom), hrvatsko gospodarstvo je izbjeglo prvi udar svjetske krize. Ali dva glavna zadatka moraju se riješiti u vremenu koje je pred nama. Prvi se odnosi na takve strukturne promjene koje ?e pove?ati proizvodnju i smanjiti ukupnu (posebno javnu) potrošnju, a isto tako i bruto troškove rada. Drugi zadatak se odnosi na transformaciju postoje?eg atipi?nog modela rasta u tipi?ni model rasta koji se oslanja na proizvodnju, štednju, investicije i izvoz. Za rješavanje ovih problema ekonomska politika i ekonomska znanost moraju prona?i neku vrstu konsenzusa.

Keywords: tranzicija; atipi?ni model ekonomskog rasta; bilanca pla- ?anja; vanjski dug; tajkunska privatizacija; nova ekonomska povijest. (search for similar items in EconPapers)
JEL-codes: B0 O10 O40 (search for similar items in EconPapers)
Date: 2010
References: Add references at CitEc
Citations:

Downloads: (external link)
http://www.rifin.com/images/stories/2010/09/Econom ... 20god_17_%20br_1.pdf (application/pdf)
no

Related works:
This item may be available elsewhere in EconPapers: Search for items with the same title.

Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text

Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:eff:ekoeco:v:17:y:2010:i:1:p:129-152

Ordering information: This journal article can be ordered from
10000

Access Statistics for this article

Ekonomija Economics is currently edited by Guste Santini

More articles in Ekonomija Economics from Rifin d.o.o. 10000.
Bibliographic data for series maintained by Neven Vidakovic ().