 HRVATSKA KAO CLANICA EUROPSKE UNIJE: PUT U (NE)POZNATU BUDUCNOSTSandra Bebek and
Guste Santini
Ekonomija Economics, 2013, vol. 20, issue 1, 1-28 Abstract: Dok pojedine clanice EU žale što su ikada ušle, a neke cak razmišljaju o povlacenju, Hrvatska je svoj ulazak u EU 1. srpnja jedva docekala, smatrajuci clanstvo kartom za bolji život. Nažalost, takva nerealna ocekivanja samo ukazuju na nastavljanje našeg politickog i gospodarskog glavinjanja, jer ne samo što smo u EU ušli pognute glave nego se i sam trenutak ulaska, s obzirom na naše gospodarske poteškoce, ali i krizu u EU, može ocijeniti izrazito nepovoljnim. EU je daleko od idilicnog "jedinstva u razlicitosti" i kao hladni i bešcutni mehanizam neoliberalnog kapitalizma nikada ni za jednu novu clanicu nije znacila garanciju ekonomske sigurnosti i napretka, pa tako ni gotova rješenja za gospodarske probleme. S obzirom na to, ali i na cinjenicu da i sama EU još uvijek traga za adekvatnim modelom tranzicije, autori smatraju da je Hrvatska svoj put ka EU-u morala definirati u skladu sa svojim specificnostima, naslijedem i potrebama gradana. Buduci da to nije ucinila, sada je samo pitanje kojem ce "vanjskom" krugu Unije pripasti. EU prolazi vlastitu agoniju i s obzirom na dosadašnje ucinke krize, gospodarski uvjeti znatno su lošiji nego što su bili u vrijeme posljednjeg vala proširenja, kada su nove clanice u relativno kratkom razdoblju ostvarile dinamican gospodarski rast. No, u konacnici, dobile su mnogo manje u odnosu na svoja ocekivanja. Tipican je primjer Slovenija koja je u EU ušla kao najbogatija zemlja u regiji, a sada je jedna od najsiromašnijih clanica, uz bok Rumunjskoj i Bugarskoj. I druge su clanice sve više skepticne prema Uniji, pa se s pravom postavlja pitanje što zapravo ceka Hrvatsku. S obzirom na višestruka razvojna ogranicenja, kao i na visoke stvarne (i skrivene) troškove clanstva te troškove prestrukturiranja povezane s reformama i tek potencijalnu dostupnost financijskih sredstava Unije, hrvatsko gospodarstvo najvjerojatnije nece moci ni srednjorocno ostvariti potencijalne sinergijske ucinke clanstva. Neto financijska pozicija Hrvatske u prvim godinama clanstva prije ce biti negativna. Hoce li ti troškovi dugorocno prerasti u koristi ovisit ce o uspješnosti prestrukturiranja, osobito o spremnosti i sposobnosti hrvatske države da preokrene negativne trendove, ponajprije u smislu povecanja zaposlenosti i konkurentnosti te boljeg životnog standarda. Odgovori na ove izazove mogu biti snažan poticaj u iznalaženju optimalnog puta izlaska iz krize te prihvatljivo polazište u definiranju koncepcije i strategije razvoja Hrvatske. Samo na taj nacin clanstvo Hrvatske može imati pozitivne implikacije za stabilnost regije. Naravno, koliko je to izvedivo u uvjetima prihvacenog institucionalnog okvira s brojnim ogranicenjima u pogledu samostalnog razvoja, otvoreno je pitanje. No jedno je sigurno, odustajanjem od tih pokušaja naša egzistencija može lako postati još siromašnijom, prikljucujuci se društvima koja egzistiraju na psihologiji pomoci i najamnoj ekonomiji Keywords: : clanstvo u EU-u; gospodarski oporavak; konkuretnost; zaposlenost; inozemna zaduženost; tecajna politika. (search for similar items in EconPapers) Downloads: (external link) Related works: Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:eff:ekoeco:v:20:y:2013:i:1:p:1-28 Ordering information: This journal article can be ordered from Access Statistics for this article Ekonomija Economics is currently edited by Guste Santini More articles in Ekonomija Economics from Rifin d.o.o. 10000. |
Is your work missing from RePEc? Here is how to contribute.
Questions or problems? Check the EconPapers FAQ or send mail to .
EconPapers is hosted by the
School of Business at Örebro University.