 Oporezivanje korporativne dobiti u Republici Hrvatskoj - 20 godina labirintBranko Parac
Ekonomija Economics, 2013, vol. 20, issue 1, 91-130 Abstract: U prilogu se razmatraju neka kljucna obilježja oporezivanja korporativne dobiti u okviru hrvatskog poreznog sustava u posljednjih 20- ak godina, s posebnim osvrtom na neke njegove elemente koji su, po mišljenju autora, imali znacajan ucinak na ukupno gospodarstvo i na ukupni razvoj zemlje. Pritom se kao temeljni kriterij za ocjenu promatranog segmenta poreznog sustava istice njegov doprinos atraktivnosti ambijenta za nova ulaganja i zapošljavanje što je nedvojbeno kljucni hrvatski problem u promatranom razdoblju. Valja podsjetiti da je nedovoljna razina ulaganja i niska zaposlenosti, uz odredena odstupanja, kontinuirano obilježje, neovisno o ratnim uvjetima pocetkom devedesetih te globalnom ekonomskom krizom, u posljednjih pet godina. U prilogu autor iznosi svoju ocjenu da je sustav oporezivanja korporativne dobiti, u razdoblju od 1994. do 2000. godine, zasigurno bio na tragu spomenutih ciljeva (stimulacije ulaganja, a time stvaranja pretpostavki za vece zapošljavanje), kojeg je trebalo dalje usavršavati. Nažalost, po mišljenju autora, znacajna promjena od 2001. godine, kada je, izmedu ostalih promjena, ukinut institut zaštitne kamate na uloženi kapital, s nizom manjih "unapredenja" sve do danas, nisu ispunili postavljene ciljeve. Naime, suprotno ranijoj najavi, porezni teret na korporativnu dobit osjetno je povecan! Sljedece cetiri godine ostat ce u sjecanju i po uvodenju poreza na dohodak od kapitala, na isplacenu dividendu i udjel u dobiti uvecan za pripadajuci prirez. Od pocetka 2005. do kraja veljace 2012. godine primjenjivao se, bez vecih promjena, razmjerno prihvatljiv porezni sustav koji je svakako bio prihvatljiviji poduzetnicima od onoga koji se primjenjivao do 2004. godine. Promjenama politicke opcije, s kraja 2011. godine, provedene promjene poreznog sustava od ožujka 2012. godine, a sa stajališta najavljene stimulacije poduzetništva, imaju dvojako obilježje. Svakako je pozitivno uvodenje olakšice za reinvestiranu dobit koja je sadržajno bitno drukcije odredena nego ona iz razdoblja od 2001. do 2004. godine, iako se javlja pod jednakim nazivom. Medutim, dodatni teret na korporativnu dobit svakako je ponovno uvodenje poreza na dohodak od kapitala, na isplacene dividende i udjel u dobiti, uvecano za pripadajuci prirez. Držimo da su se stekli preduvjeti, ali i nužnost, za ozbiljniju reformu sustava oporezivanja korporativne dobiti jer su svi pokazatelji hrvatskog gospodarstva nezadovoljavajuci (smanjenje ulaganja, posebice inozemnih, smanjenje zaposlenosti, rast zaduženosti, rast nelikvidnosti c). Na kraju priloga, autor daje vlastito mišljenje i preporuke o mogucim (i potrebnim) unapredenjima sustava oporezivanja korporativne dobiti, vodeci se potrebom znacajnog i brzog dinamiziranja gospodarske aktivnosti u sljedecem razdoblju. Keywords: financijski koncept kapitala; inflacijska dobit; korporativna dobit; neposredni porezi; oporezivanje korporativne dobiti; oporezivanje dohotka od kapitala; oporezivanje isplacene dobiti; osnovica poreza na dobit; porez na dobit; porezne olakšice; porezni gubitak; porez po odbitku; reinvestiranje dobiti; revalorizacija; stimulacija ulaganja; ukupni porezni teret; zaštitna kamata (search for similar items in EconPapers) Downloads: (external link) Related works: Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:eff:ekoeco:v:20:y:2013:i:1:p:91-130 Ordering information: This journal article can be ordered from Access Statistics for this article Ekonomija Economics is currently edited by Guste Santini More articles in Ekonomija Economics from Rifin d.o.o. 10000. |
Is your work missing from RePEc? Here is how to contribute.
Questions or problems? Check the EconPapers FAQ or send mail to .
EconPapers is hosted by the
School of Business at Örebro University.