JUST TRY HARD ENOUGH

Dragoljub Stojanov
Additional contact information
Dragoljub Stojanov: Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka

Ekonomija Economics, 2014, vol. 20, issue 2, 537-538

Abstract: Hrvatsko gospodarstvo je u svekolikoj dubokoj krizi. Pored ostalih vrsta kriza (kao što su: ekonomska, financijska, strukturna, institucionalna, moralna, korupcijska,) po mome sudu ocigledna je i kriza znanja. Istini za volju postali smo clanom EU, ali smo zato doživjeli vatromet vezivanja ruku kada su u pitanju opcije ekonomske politike za prevladavanje krize. Sada smo u stupici tzv. prekomjernog deficita. Novotarija „interne devalvacije“ je zadati algoritam preživljavanja. Najnovije istraživanje Calvo,G., Coricell,F. i Ottonelo,P. ima naslov „Jobless Recoveries During Financial Crises: Is Inflation Way Out“ (NBER, working paper 19683, November 2013). Odgovor koji autori sugeriraju je „Yes,it is“, a posebno za emerging market economies. Zaštoc Jednostavno zato što inflacija uz deprecijaciju valute erodira nominalnu placu i redistribuira je k poduzetnicima. Marx je to zvao neplaceni rad radnika te nije cudo da Rubini danas tvrdi da je Marx bio vrlo u pravu. Deflacija je nekada oznacavala proces stezanja remena ali i pad cijena. Što ce se dobiti od interne devalvacije ako je ne bude pratio pad cijenac A živimo u vrijeme imperfektne tržišne strukture. U radu „The Past, Present, and Future of Economic Growth „ (Global Citizen Foundation, working paper broj 1, June 2o13) Rodrik podsje- ca na rijeci Krueger Anne koja komentira reforme u EME rijecima: „Meant well, Tried Litle, Failed Much“. Rodikov prijevod ovih rijeci je „if you want to become reach, you need to look like rich countries“. Vrlo prost recept, zar nec Treba samo odluciti (Try hard) postati Švicarska i to je to. Marx je nekada govorio o interakciji baze i nadgradnje ili o odnosu proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa. Nisu li, na primjer, švicarske institucije utopija za hrvatske proizvodne snage ili recimo to jednostavno za hrvatsku proizvodnost rada. Tako smo lijepo slijedeci main-stream economics došli u poziciju kolonije koja ne može prodati ni HPB. Ali, zato može interno devalvirati samu sebe. Nekada davno, još 1921.g. Edison i Ford su se pitali zašto bi država uzimala kredit od financijskih posrednika uz visoku kamatu kada imaju mogucnost sama kreirati kapital. Znali su odgovor. Da li ga mi danas znamoc Nekada smo govorili o kolonijalizmu. Danas možemo govoriti o kibernetskom neokolonijalizmu. Iz njegovih okova se lako ne da van, posebno kada ste se dali okovati dragovoljno i uz vatromet.

Keywords: autorizirana; diskusija (search for similar items in EconPapers)
Date: 2014
References: Add references at CitEc
Citations:

Downloads: (external link)
http://www.rifin.com/images/stories/2014/04/casopis20_2.pdf (application/pdf)
no

Related works:
This item may be available elsewhere in EconPapers: Search for items with the same title.

Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text

Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:eff:ekoeco:v:20:y:2014:i:2:p:537-538

Ordering information: This journal article can be ordered from
10000

Access Statistics for this article

Ekonomija Economics is currently edited by Guste Santini

More articles in Ekonomija Economics from Rifin d.o.o. 10000.
Bibliographic data for series maintained by Neven Vidakovic ().