Investicije kao pokretac rasta i izlaska iz recesije

Žarko Primorac
Additional contact information
Žarko Primorac: Zagreb

Ekonomija Economics, 2014, vol. 21, issue 1, 67-84

Abstract: Investicije izbijaju u prvi plan kao moguci faktor izvlacenja zemlje iz dugogodišnje krize. Planovi Vlade podcrtavaju znacaj investicija kao faktora razvoja i rasta. Posebno su akcentirane javne investicije, a mecu njima ulaganja u energetski sektor i infrastrukturu. U dosadašnjem dijelu mandata Vlade ne samo da nije došlo do pove- cavanja investicija, nego, obratno, do njihovog snažnog pada. Trend opadanja investicija prisutan je vec pet–šest godina. Udio ukupnih investicija u BDP-u je smanjen oko 18-19%, a bruto privrednih investicija na 14–15%. Kratka mecunarodna usporedba pokazuje da Hrvatska, prema tome pokazatelju, znatno zaostaje za naprednijim tranzicijskim zemljama. Investicijski sektor prate i druge neracionalnosti: nepovoljna struktura sa stanovišta odnosa izmecu privrednih i neprivrednih investicija, poremecena tehnicka struktura, niska efikasnost, dugi rokovi gradnje i efektuiranja. Spomenute neracionalnosti smanjuju prirast BDP-a koji ostvaruju investicije i time se produbljuje recesija. Nije puno bolja situacija ni na sektoru direktnih inozemnih ulaganja. Hrvatska je nekoliko godina prije krize snažno privlacila inozemna ulaganja. Ostvarila je zavidan nivo inozemnih investicija u krugu tranzicijskih zemalja. U posljednjim godinama opasno se smanjio priljev inozemnih investicija. Ako se tome doda loša namjenska i me- cusektorska struktura ulaganja, ni ovaj segment investiranja ne može se pozitivno ocijeniti. Postavlja se pitanje mogu li investicije postati faktorom dinamiziranja hrvatske privrede i izlaska iz recesijec Za razliku od sadašnjih kretanja, ima izgleda da se investicijska dinamika u zemlji intenzivira. Tome u prilog ide hrvatsko clanstvo u Europskoj uniji i mogucnost korištenja europskih fondova. Nadalje, Hrvatska ima povoljnu poziciju u energetskoj krizi Europe. Zahvaljujuci povoljnom geografskom položaju, Hrvatska može postati znacajna za nove dobavne pravce plina i nafte u zemlje Centralne Europe. Ako Hrvatska dobro iskoristi novonastalu energetsku situaciju u Europi, bolje se organizira za povlacenje europskih fondova i ulagacku klimu u zemlji ucini prihvatljivijom za inozemna ulaganja, može se znacajno poboljšati situacija na investicijskom sektoru. Na taj bi na- cin investicije ostvarile ocekivanu ulogu da postanu faktor razvoja i stabilizacije.

Keywords: bruto investicije; investicijska potrošnja; investicijski ciklus; recesija; realna akumulacija; efikasnost i struktura investicija; ulaganja u fiksni kapital; inozemne direktne investicije /FDI/; stupanj investiranja; reindustrijalizacija; ulaganja u infrastrukturu; energetske investicije; javne investicije (search for similar items in EconPapers)
JEL-codes: E20 E60 F40 (search for similar items in EconPapers)
Date: 2014
References: View references in EconPapers View complete reference list from CitEc
Citations:

Downloads: (external link)
http://www.rifin.com/images/stories/2014/10/ekonom ... a_arhivu_ili_web.pdf (application/pdf)
no

Related works:
This item may be available elsewhere in EconPapers: Search for items with the same title.

Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text

Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:eff:ekoeco:v:21:y:2014:i:2:p:67-84

Ordering information: This journal article can be ordered from
10000

Access Statistics for this article

Ekonomija Economics is currently edited by Guste Santini

More articles in Ekonomija Economics from Rifin d.o.o. 10000.
Bibliographic data for series maintained by Neven Vidakovic ().