EconPapers    
Economics at your fingertips  
 

Obilježja i implikacije prekovremenog rada liječnika u Hrvatskoj

Šime Smolić ()

Chapter 4 in Zbornik radova znanstvenog skupa: Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva, (ur. Družić, G.; Družić, I., izdavač: Ekonomski fakultet Zagreb; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), 2018, vol. 1, pp 79-100 from Faculty of Economics and Business, University of Zagreb

Abstract: Prekovremeni rad liječnika predstavlja veliki izazov za većinu zdravstvenih sustava u svijetu, ne samo zbog financijskih posljedica već i zbog utjecaja takvog rada na kvalitetu života liječnika i zdravstvene zaštite. Teorijska pozadina ukazuje na to kako je prekovremeni rad povezan s većim zdravstvenim rizicima, tj. osobe koje rade prekovremeno u većoj mjeri ocjenjuju svoje zdravlje lošijim, skloniji su rizičnim zdravstvenim ponašanjima, imaju više problema kod usklađivanja privatnog ili obiteljskog i poslovnog života itd. Glavni cilj ovoga rada jest utvrditi prediktore povezane s prekovremenim radom liječnika u Hrvatskoj. U radu su korišteni podatci za liječnike zaposlene u javnom zdravstvenom sustavu Hrvatske iz Centralnog obračuna plaća (COP) Financijske Agencije (FINA). Analizom je obuhvaćen uzorak od 11.584 liječnika (doktora medicine) koji su tijekom 2016. godine radili u sustavu zdravstva, bilo u punom ili nepunom radnom vremenu. U regresijskoj analizi radni uzorak ograničen je na 9.522 valjana opažanja za liječnike specijaliste i specijalizante. Procjene su napravljene u modelu logističke regresije sa zavisnom binarnom varijablom „prekovremeni rad“ liječnika. Kao prediktori prekovremenog rada korištene su demografske (dob, spol), poslovno uvjetovane (kategorije medicinskih specijalnosti, status specijalizacije), te institucionalne (razina zdravstvene zaštite, zdravstvena regija) varijable. Deskriptivnom analizom radnog uzorka utvrđeno je da su oko dvije trećine liječnika specijalista i specijalizanta (68,1%) radile prekovremeno, da je gotovo svaki treći bio u dobi od 50+ godina (35%), a skoro svaki drugi bio je zaposlenna tercijarnoj razini zdravstvene zaštite (46,7%). U regresijskoj analizi potvrđeno je da statistički veće šanse za prekovremeni rad imaju liječnici u odnosu na liječnice (79,7% prema 60,2%, p

Keywords: prekovremeni rad; liječnici; zdravstveni sustav; Hrvatska (search for similar items in EconPapers)
Date: 2018
ISBN: 978-953-347-222-5
References: Add references at CitEc
Citations: Track citations by RSS feed

Downloads: (external link)
http://web.efzg.hr/RePEc/chapters/chapter18-04.pdf (application/pdf)

Related works:
This item may be available elsewhere in EconPapers: Search for items with the same title.

Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text

Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:zag:chaptr:18-04

Access Statistics for this chapter

More chapters in EFZG Occasional Publications (Department of Macroeconomics) from Faculty of Economics and Business, University of Zagreb Contact information at EDIRC.
Bibliographic data for series maintained by Tomislav Sekur ( this e-mail address is bad, please contact ).

 
Page updated 2021-11-21
Handle: RePEc:zag:chaptr:18-04