Strukturna prilagodba i konkurentnost hrvatskog gospodarstva
Željko Bogdan () and
Lucija Rogić Dumančić ()
Additional contact information
Željko Bogdan: Faculty of Economics and Business, University of Zagreb
Lucija Rogić Dumančić: Faculty of Economics and Business, University of Zagreb
Chapter 5 in Zbornik radova znanstvenog skupa: Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva, (ur. Družić, G.; Družić, I., izdavač: Ekonomski fakultet Zagreb; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), 2018, vol. 1, pp 103-130 from Faculty of Economics and Business, University of Zagreb
Abstract:
Razdoblje prije zadnje krize obilježeno je snažnim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) i njegovih komponenti, pri čemu je bio jači značaj domaće potražnje. Međutim, i porast izvoza u spomenutom je razdoblju premašivao porast BDP-a, što je za posljedicu imalo povećanje udjela izvoza, iako su njegove vrijednosti skromne u usporedbi s ostalim, novim članicama EU-a. To navodi na zaključak da su na kretanja tekućeg računa prije krize dominantno utjecali čimbenici domaće potražnje potpomognuti dužničkim financiranjem. Posljedica navedenog bio je snažan porast uvoza i, shodno tome, povećanje deficita tekućeg računa. Razdoblje zadnje krize pridonijelo je smanjenju deficita i prelasku tekućeg računa u suficit. S jedne strane, to je posljedica smanjenog priljeva kapitala, dok je, s druge strane, rast nezaposlenosti smanjio inicijativu za daljnjim zaduživanjem. Oboje je pridonijelo padu domaće potražnje, što se odražavalo na smanjivanje uvoza do 2012. godine. Usporedno s time, pojedina poduzeća pokušavaju se sve više usredotočiti na izvoz, što se također pozitivno odrazilo na saldo tekućeg računa bilance plaćanja. Unatoč rastu izvoza, valja istaknuti da u njemu dominiraju radno intenzivni proizvodi, što je posljedica nepovoljne proizvodne strukture koja pridonosi ograničenom poboljšanju konkurentnosti. Prilagodba konkurentnosti kod takvih poduzeća u Hrvatskoj se odvijala kroz smanjenje zaposlenosti i rezanje jediničnog troška rada. Budući da su na tržištu Europske unije (naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera) prisutni i proizvodi iz drugih zemalja (naročito iz Istočne Europe), koji također cjenovno konkuriraju, važnost cjenovne konkurentnosti za hrvatski izvoz nameće se kao ograničavajući čimbenik njegovom rastu, pogotovo zato što na tržištu Europske unije postoji izražena potražnja za proizvodima više dodane vrijednosti. U radu se zato istražuje utjecaj strukturne prilagodbe na kretanje tekućeg računa i konkurentnosti. Kao mjera strukturne prilagodbe, u radu se primjenjuje prirodna stopa nezaposlenosti na kvartalnoj razini u razdoblju od 2000. do 2018. godine.
Keywords: strukturna prilagodba; konkurentnost; regresijska analiza (search for similar items in EconPapers)
Date: 2018
ISBN: 978-953-347-222-5
References: Add references at CitEc
Citations:
Downloads: (external link)
http://web.efzg.hr/RePEc/chapters/chapter18-05.pdf (application/pdf)
Related works:
This item may be available elsewhere in EconPapers: Search for items with the same title.
Export reference: BibTeX
RIS (EndNote, ProCite, RefMan)
HTML/Text
Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:zag:chaptr:18-05
Access Statistics for this chapter
More chapters in EFZG Occasional Publications (Department of Macroeconomics) from Faculty of Economics and Business, University of Zagreb Contact information at EDIRC.
Bibliographic data for series maintained by Tomislav Sekur ( this e-mail address is bad, please contact ).